It doesn't just tell time. It tells history – Rolex
Sat je uređaj kojim se mjeri, zadržava i pokazuje vrijeme.
Bez obzira volite li ih nositi ili ne, morate priznati da su danas satovi jedni od najpoznatijih i najpopularnijih modnih dodataka, ne samo zbog svoje praktičnosti već i kao statusni simbol. S razvojem tehnologije i razvojem sistema za protok vremena, danas čak imamo takozvane pametne satove koji ne služe samo svrsi pokazivanja točnog vremena nego nudi i razne funkcije i aplikacije koje sasvim sigurno čovjeku u modernom vremenu olakšava svakodnevnicu.
Sama ljudska potreba za mjerenjem točnog vremena proteže se još od najstarijih civilizacija koje su smišljale razne originalne metode i razvijala sistem za mjerenjem vremena pomoću prirode i astronomije. Tako da je sat ujedno i jedan od najstarijih ljudskih izuma.
Najstariji sat je Sunčani sat poznat još u Mezopotamiji i starom Egiptu prije više od 3000 god.p.k. Sunčani sat pokazuje vrijeme prikazivanjem položaja sjene na ravnoj površini.
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Sundial
Prvu naprava za mjerenje vremena koja nije zasnovana na astrološkom praćenju je vodeni sat zvani KLEPSIDRA, koju su koristili stari Egipćani, Grci i Rimljani, a upotrebljavala se pretežno na sastancima da bi mjerili vrijeme određeno za pojedinog govornika. Grčki izumitelj Ktesibije Aleksandrijski u 3 st. p.k. vodenom satu dodaje kazaljke, gong i trubu koja se oglašavala u određeno vrijeme, što bi ujedno i bio prvi sat sa alarmom.
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Water_clock
Druge domišljate metode bile su pomoću svijeća i uljanih svjetiljki, koje nikada nisu bile savršeno točne.
Vodene i satove sa svijećom zamjenio je pješćani sat. U 8.st. izumio ga je francuski redovnik Luitprand, a sastoji se od dvije spojene komore(tikvice) koje omogućavaju pretjecanje pijeska s vrha na dno.
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Hourglass
Mehanički sat je mjerni instrument koji posjeduje vlastiti izvor energije koji mjeri protok vremena. Na crkvenim tornjevima u zapadnoj europi točnije Engleskoj u 13.st. počinju se pojavljivati prvi mehanički satovi sa utegom. Najpoznatiji primjer je sat Big Ben u Londonu dok je najstariji mehanički sat bez brojčanika iz 1386. godine još uvijek u upotrebi, sat na katedrali Salisbury u Engleskoj. U prvoj polovici 14. stoljeća počeli su se izrađivati prvi kućni satovi u obliku tornja, po uzoru na one javne tornjevske satove. Zbog pogona na uteg prvi kućni satovi su se zbog funkcionalnosti postavljali na zid. Novi pogon na oprugu omogućio je izradu manjih satova, tako je nastao stolni i naposljetku džepni sat. Izrada prvog džepnog sata pripisuje se nurnberškom bravaru Peteru Henleinu oko 1510. godine. Zanimljivo je da su prvi džepni satovi imali samo jednu kazaljku koja pokazuje sat, dok kazaljke za minute i sekunde su se pojavile tek u 17. stoljeću.
Primjer džepnog mehaničkog sata OMEGA iz naše kolekcije.
Mehanički satovi su bili prilično nepouzdani, tek izumom i primjenom mehaničkog oscilatora koji upravlja ritmom sata postaju pouzdani, a za to je zaslužan nizozemski fizičar Christiaan Huygens koji je 1656. godine primjenio slobodno njihalo kao mehanički oscilator po prvotnoj ideji koju je započeo Galileo. No pokazalo se da glavni nedostatak sata sa njihalom i utegom je nemogućnost rada u pokretu.
Po uzoru na izum engleskog znanstvenika Robert Hooke „zakon elastičnosti“, Christiaan Huygens 1675. godine konstruira sat pokretan oprugom s opružnim mehaničkim oscilatorom, balasni kotač takozvanom nemirnicom koja se sastoji od spiralne opruge i zamašnjaka i tako omogućava da sat može raditi u pokretu, a ujedno je i znatno popravio točnost sata.
Važni izumi koje je Huygens izumio za sat kao klatno i nemirnicu postaju temelji izrade mehaničkih satova, njegova postignuća u razvoju i širenju mehaničkih satova stekla su mu reputaciju oca mehaničkih satova.
John Harrison 1735 godine je izradio prototip osobito preciznog mehaničkog sata sa oprugom, koji se naziva kronometrom. Institucija koja izdaje certifikat točnosti se zove Controle Officiel Suisse des Chronometres (COSC) i nalazi se u Švicarskoj. Certifikat se izdaje samo onim satovima koji zadovolje kriterij preciznosti ISO 3159, odnosno čiji otvoreni mehanizam dokaže visok stupanj preciznosti u periodu od 15 dana u različitim položajima i na različitim temperaturama. No jedan od vodećih švicarskih proizvođač satova, Rolex otišao je korak dalje osnivajući svoj vlastiti labaratorij u kojem je razvio testove preciznosti po svojim visokim kriterijima, nazvan Superlative Chronometer certifikat. Što znači da Rolexsov mehanizam sa ovim nazivom testiranja je prvo testiran od strane COSC-a, a potom i od strane Rolexa.
Primjer ROLEX SEA DWELLER iz naše kolekcije.
Prvi ručni satovi došli su krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Postoji nekoliko verzija priče o nastanku prvog ručnog sata. Najpoznatija i vjerovatno najtočnija verzija je o satu izrađenom za Caroline Bonaparte, napuljsku kraljicu i sestru Napoleona, a izradio ga je Abraham-Louise Breguet 1810. godine. Ovaj sat je poslužio kao inspiracija za daljnu izradu Breguetove moderne kolekcije ženskih satova nazvanim po istoimenom nadimku Caroline Bonaparte „Reine de Naples“. U početku ručni sat je bio rezerviran samo za žene, dok su muškarci još uvijek preferirali džepne satove. Sve dok poznati brazilski pilot Albert Santos Dumont 1904 godine, nije zamolio svog prijatelja Louisa Cartiera da mu napravi ručni sat koji će mu omogućiti da istovremeno može držati ruke na komandama dok mjeri svoje performanse u letu, što mu do tada džepni sat nije dozvoljavao. Tako je prvi muški ručni sat nazvan po istoimenom pilotu, koji se i dan danas proizvodi. Dolaskom rata ubrzo su se počeli komercijalno proizvoditi muški ručni satovi za vojnike kojima je na bojištu ručni sat omogućavao veću slobodu kretanja nego džepni sat.
Automatski ili samonamotavajući sat je mehanički sat kod kojeg se opruga automatski namotava pri prirodnom kretanju ruke, koja kao rezultat tome stvara energiju koja satu omogućuje rad, pa je ručno navijanje nepotrebno. Abraham Louis Perrelet, inovator iz Švicarske smatra se začetnikom prvog samonavijajućeg sata još 1770 godine. No ipak prvi izrađeni automatski ručni sat koji je pušten u slobodnu prodaju je sat britanskog urara John Harwood 1923 godine. Rolex 1926. godine je po prvi put predstavio svoje revolucionarno vodonepropusno kućište Oyster. Da bi dokazao vodonepropusnost, osnivač Hans Wilsdorf opremio je plivačicu Mercedes Gleitze Rolexom Oyster dok je pokušavala preplivati La Manche. Doduše pokušaj rekorda joj nije uspio zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, no sat je preživio više od 10 sati u ledenoj vodi bez ikakvih oštećenja. Uspjeh ručnog sata bio je nezaustavljiv.
1931. Rolex Oyster je predstavio svoj prvi samonavijajući sat s Perpetual rotorom, istinsko umjetničko djelo koje se danas nalazi u središtu svakog modernog automatskog sata.
Primjer sata Longines Flagship Automatic iz naše kolekcije sa perpetual rotorom.
Električni / Elektronski sat je sat na baterije kojem ne treba navijanje jer crpi snagu iz same baterije koja se može i ne mora puniti. Električni sat se prvi put pojavljuje 1952 godine od strane Elgin National Watch Company & Lip (Elgin Grade 725), dok 1957. godine Hamilton prvi kreće u masovnu proizvodnju svog modela sata Hamilton Electric 500, koji dolazi u netradicionalnim oblicima kučišta, uključujući i Venturu koju je nosio Elvis Presley.
Bulova Acutron 214 je prvi električni sat koji u sebi ima tranzistor i umjesto balasnog kotača ima vibrirajuću viljušku (tuning fork) koja titra na frekvenciji 360Hz što je bilo 150 puta brže od prosječnih mehaničkih satova te je jamčio točnost do 1 sek dnevno. Još jedna zanimljivost kod ovog mehanizma je to da ovaj sat nije kucao već je zujao. Max Hetzel je zaslužan za ovaj revolucionarni mehanizam koji je predstavljen 1960. godine.
Bulova Accutron iz naše kolekcije.
Japanski div Seiko je 1969 godine predstavio prvi kvarcni sat Seiko Quartz Astron 35SQ sa 18k zlatnim kučištem u limitiranom izdanju od 100 primjeraka, a za cijenu tog sata u to vrijeme moglo se kupiti auto. Kvarcne satove pokreće baterija koja šalje električnu struju kroz male kvarcne kristale, koji potom stvaraju vibracije koje zadržavaju oscilirajuće kretnje koje pokreću same kazaljke sata. '70h i '80 godina prošlog stoljeća kvarcni sat svojom jeftinom proizvodnjom i velikom preciznošću pokazivanja točnog vremena, okrenuli su cijelu satnu industriju naopačke i uzrokovao takozvana „kvarcnu krizu“
Kronograf je izumljen 1816 godine i bilo je namjenjen astronomskim mjerenjima, a izumio ga je francuski urar Louis Moinet. Kronograf/Štoperica kao komplikacija sata se počela ugrađivati tek 1930ih godina prošlog stoljeća, točnje prvi kronograf prestavlja manifaktura Breitling 1933 godine.
Turbilion je definitivno najzanimljivija mehanička komplikacija koja ima svrhu poništavanja efekta gravitacije kada je sat u određenom položaju i time sat zadržava svoju preciznost i točnost. Bilo je to 1795. godine kada je Abraham-Louis Breguet razvio mehanizam turbilion kod džepnih satova. Kod današnjih satova ne postoji zapravo stvarna potreba za njim, već se koristi kao prestižna komplikacija vrijedna divljenja urarskog dostignuća.
Iz naše kolekcije sat sa Turbillionom ZENO
Još jedna tehnološki zahtjevna komplikacija vrijedna divljenja je vječni kalendar. Engleski horolog Tomas Mudge 1762 godine predstavlja prvi džepni sat sa vječnim kalendarom, dok se još vodi vječna diskusija tko je zapravo prvi postavio mehanizam vječnog kalendara u ručnom satu.
Breguet ili Patek Philippe.
Međutim, Audemars Piguet je prvi put objavio prestupnu godinu 1955. godine, i to je možda izvorni moderni vječni kalendar.
